Hoće li nam doći strani turisti? Provjerili smo što o Hrvatskoj pišu mediji u Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Poljskoj...

Budući da su cijene energenata, a s njima i životnih troškova naglo buknule diljem Europe, puno je nepoznanica uoči turističke sezone o kojoj hrvatsko gospodarstvo i državna blagajna uvelike ovise. Hoće li nam strani turisti doći u onako velikom broju kao lani, kada je sezona bila rekordna, ili će opreznije odvagivati pa ostati kod kuće, izabrati neko drugo odredište za ljetovanje ili doći u Hrvatsku, ali skratiti odmor.

Mnogi ekonomisti i analitičari ovih su dana ponovno isticali kao ključnu turističku prednost Hrvatske u vremenima krize činjenicu da je tzv. auto destinacija do koje najveći broj turista s glavnih emitivnih tržišta dolaze na odmor vlastitim automobilima. Pa ako ih ne pokolebaju cijene goriva ili oprez zbog geopolitičke situacije, to bi trebao biti važan, ako ne i presudan razlog u donošenju konačne odluke.

A kakvo je raspoloženje u zemljama odakle nam stiže ponajviše turista, provjerili smo u člancima o Hrvatskoj objavljenima proteklih tjedana u tamošnjim medijima.

NJEMAČKA

Mimo uobičajenog mnoštva sponzoriranih tekstova o turističkoj ponudi i ljepotama hrvatske obale, u njemačkim medijima proteklih se tjedana Hrvatska spominjala i u vezi ograničenja cijena naftnih derivata. O tome su pisali Die Zeit i Süddeutsche Zeitung.

Bild je početkom ožujka pisao o najljepšim plažama u Hrvatskoj, a Nordbayern.de u članku objavljenom početkom ovoga tjedna bavio se uvođenjem novog, beskontaktnog načina naplate cestarina u Hrvatskoj. Pod naslovom "Zbogom prometnim gužvama? Popularno odredište za odmor ukida naplatne postaje - ali postoji kvaka" ovaj portal piše o tome kako Nijemci vole ljetovati u Hrvatskoj, ali ih frustriraju gužve na naplatnim kućicama na autocestama "koje postaju uska grla".

"Stoga će putnike razveseliti vijest da će mediteranska zemlja (Hrvatska) postupno demontirati postojeće naplatne kućice. No svatko tko se nada da će putovanje postati i brže i jeftinije, bit će razočaran. Prelazak na digitalni sustav trebao bi započeti u rujnu što će većini turista vjerojatno biti prekasno da iskoriste tu prednost", piše taj portal.

Nedavno je Handelsblatt objavio tekst na temelju ankete o devet Nijemcima najpopularnijih odredišta za ljetni odmor. Hrvatska je svrstana na deveto mjesto. Nijemcima je na prvom mjestu njihova zemlja, a od drugog do osmog redom su Španjolska, Italija, Skandinavija, Turska, Grčka, Francuska i Austrija.

Frankfurter Allgemeine Zeitung u četvrtak je objavio tekst o nevoljama Zračne luke Rijeka na Krku.

"Povećava se broj putnika u hrvatskim zračnim lukama, ali u jednoj zračnoj luci zvone zvona za uzbunu. To bi moglo imati posljedice za turiste. Krk se može pohvaliti brojnim skrivenim draguljima. Međutim, Zračna luka smještena na tom otoku, bori se za svoj opstanak. Novi plan ima za cilj spasiti tu zračnu luku", piše FAZ.

Frankfurter Rundschau (FR) i tjednik Focus pisali su proteklih dana o pozadini odluke Srbije da Hrvatsku, kao jedinu takvu u Europi, proglasi zemljom visokog rizika i preporuči svojim građanima da je izbjegavaju.

"Ljeto, sunce, Jadran – za stotine tisuća Nijemaca i Austrijanaca, Hrvatska je ultimativna destinacija za odmor. Kao turistički magnet, Hrvatska trenutno planira veliku transformaciju na svojoj obali. No neočekivana objava izaziva pomutnju: Srbija je proglasila tu popularnu destinaciju za odmor kao jedinu europsku zemlju u drugoj najvišoj kategoriji rizika svog novog sustava putnog semafora", piše FR.

AUSTRIJA

I bečki Kurier, jedan od najutjecajnijih dnevnika u Austriji, također je pisao o stavljanju Hrvatske na srbijansku listu zemalja u koju se ne preporučuje putovati.

O tome piše i Kronen Zeitnug ističući kako Srbija Hrvatsku smatra "zemljom visokog rizika za svoje građane". No taj je dnevnik u protekla dva mjeseca objavio niz sponzoriranih tekstova o turističkim ljepotama Hrvatske: "Zagorje - Opuštajući odmor u zelenom srcu Hrvatske", "Hrvatska - mala zemlja, velika svjetska baština" "Između planinskih pogleda i šuma mora" i zadnji u nizu "Hrvatska vas čeka raširenih ruku" u kojemu među ostalim piše: "Oni koji rano rezerviraju ne osiguravaju samo najbolji smještaj već i najbolje plaže."

I Kleine Zeitung piše o stavljanju Hrvatske na srbijansku listu rizičnih zemalja, ali iz drugačije perspektive što se vidi već iz naslova: "Unatoč upozorenjima, Air Serbia uvodi dodatne letove za Hrvatsku."

"Air Serbia planira povećati broj letova za Hrvatsku ovoga ljeta, unatoč neobičnom upozorenju srbijanskog Ministarstva vanjskih poslova o putovanjima u susjednu zemlju", piše u uvodu.

Kurier je početkom ožujka objavio i poveću reportažu iz Opatije opisujući je kao "bivše austro-ugarsko odmaralište" u kojemu su odsjedale mnoge slavne osobe.

Tjednik Heute u tekstu "Je li Grčka postala preskupa za turiste?" od 18. ožujka piše o cjenovnom šoku. U odgovoru na pitanje iz naslova u tekstu se sugerira kako "alternative postaju sve privlačnije", a među njima spominje se i Hrvatska.

MAĐARSKA

U mađarskim medijima proteklih tjedana Hrvatsku se najviše spominje zbog spora oko protoka ruske nafte Jadranskim naftovodom što je zaoštrilo odnose dviju zemalja. No još koncem veljače Telex.hu objavio je - što smo već spomenuli u nedavnom tekstu, zanimljivu analizu s tezom da odmor u Hrvatskoj ove godine Mađarima neće biti skuplji unatoč poskupljenjima jer je forinta u međuvremenu toliko ojačala da je to povećanje poništilo efekt rasta cijena u Hrvatskoj.

Indeks.hu pisao je sredinom ožujka kako je mađarska grupacija Hilaris hoteli "u osvajačkom pohodu na Jadran".

"Hotelska grupa Hilaris Hoteli proširuje svoj portfelj. Lancu se pridružuje Boutique Hotel Life u blizini Rogoznice. Hotel, smješten na dalmatinskoj obali, posluje u jednom od mirnijih, ekskluzivnijih turističkih područja regije, u blizini Splita i Trogira."

A portal origo.hu pisao je ovih dana o oštećenjima na Pelješkom mostu u tekstu naslovljenom "Hrvatski turizam mogao bi biti u velikim problemima: Puca nedavno otvoreni čudesni most". Taj portal, pozivajući se na HRT, piše kako se "pukotine vide na nekim betonskim stupovima Pelješkog mosta", ali da "hrvatske vlasti uvjeravaju javnost kako je konstrukcija i dalje sigurna i stabilna".

Isti je portal 11. ožujka uspoređivao cijene na omiljenom ljetovalištu Mađara - jezeru Balaton s cijenama na hrvatskom Jadranu. "Cijene na Balatonu mnoge tjeraju na razmišljanje, a putovanja u inozemstvo su pristupačnija", piše taj portal.

ČEŠKA

U veljači je jedan od najčitanijih čeških portala Blesk objavio tekst pod naslovom "Konkurencija Hrvatskoj! Odmor u prekrasnoj zemlji oduzima dah". Ondje piše kako se Hrvatska kao Česima najpopularnija ljetna destinacija, u posljednje vrijeme suočava se s jakom konkurencijom. Riječ je o Albaniji koja bi, kako se sugerira u članku, mogla "oduševiti Čehe cijenama i čistoćom mora".

"Dok Poljaci troše daleko najviše, Česi traže popuste i ne boje se čekati do zadnjeg trenutka za dobru ponudu. A što se tiče omiljenih destinacija Česi, Poljaci i Slovaci su slični. Najčešće putuju u Grčku, Tursku i Egipat", piše Blesk ističući u nastavku kako su "Česi počeli tražiti alternativu Hrvatskoj, koju mnogi smatraju preskupom".

"To ne znači da su Česi odustali od Hrvatske, ali na tržištu su se pojavile jeftinije destinacije poput Albanije ili Crne Gore. Za neke Čehe te su destinacije, bilo avionom ili automobilom, alternativa onome što su prije nalazili u Hrvatskoj", piše u istom tekstu.

Nedavno je portal Denik.cz analizirao cijene ranih rezervacija za ovoljetne aranžmane u Hrvatskoj.

"Ako su hotelske cijene negdje porasle, obično je to za dva do tri posto", rekao je za ovaj portal predstavnik jedne češke turističke agencije koja prodaje aranžmane u Hrvatskoj.

Prema njegovim riječima, četveročlana obitelj trenutno najčešće rezervira boravak sa sedam noćenja na Jadranu za 32.000 do 39.000 kruna (1.300 - 1600 eura) u prvom tjednu srpnja".

Još jedan popularni češki portal Seznam ovoga je tjedna pisao o tome kako rat na Bliskom istoku mijenja planove milijuna turista uz zaključak da će zbog toga "Italija i Hrvatska ove godine pucati po šavovima"

"Odluče li stotine tisuća turista preskočiti rizična područja, njihov prvi izbor bit će zemlje poput Hrvatske, Italije, Španjolske i Grčke. Za češke obitelji to znači jedno: ove godine pitanje neće biti samo o tome koliko plaćate za odmor, već hoćete li uopće imati slobodnu sobu unutar razumne udaljenosti od mora. Fenomen rasprodane Europe vjerojatno će ove godine postati stvarnost prije kraja ožujka."

U istom tekstu se ističe kako je Hrvatska za Čehe "simbol stabilnosti, a zahvaljujući mogućnosti dolaska automobilom i simbol slobode".

POLJSKA

Poljski mediji zasad se manje od njemačkih, austrijskih ili čeških bave ovogodišnjim putovanjima tamošnjih turista. Portal Fakt.pl prije dva tjedna pisao je, doduše, o tome hoće li Poljaci mijenjati planove za ovo ljeto.

"Napeta situacija na Bliskom istoku utječe na odluke Poljaka o odmoru. Nedavno istraživanje pokazuje da je čak 37 posto ljudi promijenilo planove za odmor. Najčešće to znači odabir druge, bliže destinacije, a gotovo svaki osmi turist u potpunosti otkazuje putovanje u inozemstvo."

Nadalje, isti portal piše kako većina turista koji su preferirali odredišta na drugim kontinentima ovoga ljeta planira odmor u Europi. U tom smislu spominje se Hrvatska ako "pouzdana destinacija".

"Do tamo se može doći izravnim letom, a često i automobilom. Istovremeno, nudi se ono što turisti ljeti traže - more, lijepo vrijeme i dobro razvijenu turističku infrastrukturu", piše poljski Fakt.

Nešto ranije, u veljači, isti je portal pisao o vrtoglavom rastu cijena na hrvatskom Jadranu.

"Poljaci će plaćati odmor kao nikad prije", stoji u naslovu. A u članku piše da bi "ljubitelji hrvatskih plaža i kristalno čistog mora trebali biti spremni na bolan udarac za svoje novčanike".

"Odmori na Jadranu ove će godine biti iznimno skupi. Razlog? Hrvatska trenutno ima najvišu stopu inflacije u cijeloj eurozoni, a problem visokih cijena traje od prošle sezone", zaključuje se u tom tekstu.